Akcija velika k'o planina Maglić, a rezultati skromni, epilog neizvjestan – ukratko bi zvučala hronologija događaja o istoimenoj akciji u kojoj je „pao“ niz zaposlenih u Kazneno-popravnom zavodu Foča na čelu sa tadašnjim pomoćnikom direktora Sretenom Matovićem i koja je najavljivanja “pričišćavanje” KPZ-ova na prostoru čitave Republike Srpske.
Početkom decembra 2020. godine na prostoru pomenutog entiteta sprovedena je velika policijska akcija kodnog naziva „Maglić“, a kako je tada navedeno, cilj je bio razbijanje lanca zloupotreba i kriminalnih djela u kazneno-popravnim ustanovama na prostoru čitavog entiteta. Pored Foče, akcija je izvedena na području Banjaluke, Prijedora, Gradiške, Doboja, Istočnog Sarajeva i Trebinja, te u kazneno-popravnim zavodima Foča i Trebinje, za šta su angažovani pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice i Žandarmerije MUP-a Republike Srpske, koji su sa psima tragačima ušli u kazneno-popravne zavode.
Sve aktivnosti vođene su po nalogu Okružnog javnog tužilaštva Trebinje, a među uhapšenima našao se i pomoćnik direktora Kazneno-popravnog zavoda Foča Sreten Matović. Sve je ispraćeno jakom medijskom kampanjom, koja je akciju predstavila kao jednu od najvećih i najznačajnijih u deceniji koja je tada bila na zalasku.
Privedeno 12 osoba, pretresi na 28 lokacija
U policiji su tada saopštili da je privedeno 12 osoba, a da su pretresi obavljeni na čak 28 lokacija širom Republike Srpske.
„Uhapšene su osobe za koje su postojali osnovi sumnje da su počinili krivična djela zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja i nesavjestan rad u službi. U dosadašnjim aktivnostima pronađena je veća količina novca, oružja, municije i drugih predmeta koji se mogu dovesti u vezi sa navednim krivičnim djelima“, navedeno je u saopštenju MUP-a RS, sa naznakom da akciju vode pripadnici Uprava kriminalističke policije, uz asistenciju policijskih službenika nadležnih policijskih uprava, a sve pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Trebinje.
Tada je saopšteno kako se privedeni sumnjiče da su zatvorenicima u Kazneno-popravnom zavodu Foča omogućavali nezakonite pogodnosti, čak deset godina, odnosno u periodu od 2010. do 2020. godine.
Nakon spektakularne akcije medijima su dostavljene i fotografije sa zaplijenjenim naoružanjem i novcem, koji su trebali poslužiti kao dokazni materijal.
Šta nije rečeno
Ono što tada iz policije nije rečeno jeste da su uhapšeni krijumčarili robu osuđenicima, ali im i obećavali “sređivanje” novih postupaka pred pravosudnim institucijama iz kojih će izaći sa znatno manjim kaznama. Za pomenute usluge uzimali su novac. Isti su uzimali i za “sređivanje” premještanje zatvorenika iz Foče u druge, manje “surove” zatvore.
Tu se priča ne završava. Osumnjičeni su zatvorenicima u ćelije unosili i mobilne telefone, ali i drogu.
Zaposleni u KPZ Foča, koji su insistirali na anonimnosti, uvjereni su da je na djelu svjesno rastezanje slučaja, jer uhapšeni uopšte ne predstavljaju “krupne ribe”, a ozbiljan postupak bi doveo do ljudi koji trenutno imaju zaštitu “sa najvišeg nivoa”.
Po narodnoj “tresla se gora, rodio se miš”, tako je akcija nakon furioznog starta imala naglo zaustavljanje, te je nakon informacije o puštanju osumnjičenih da se brane sa slobode prestala i zainteresovanost medija za ovaj događaj.
Koga tužilaštvo tereti
Imajući u vidu četvorogodišnji muk i upadljivu medijsku nezainteresovanost za jednu od, kako je tada naglašeno, najvećih akcija na prostoru Srpske, istraživački tim Moje Hercegovine provjerio je kakav je epilog iste.
Saznajemo da je 13. februara 2021. godine Policijska uprava Foča dostavila Okružnom javnom tužilaštvu u Trebinju Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv ukupno devet lica. Sva prijavljena lica su se teretila da su počinila krivično djelo „Zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja“, obzirom da su u pitanju službenici zaposleni u KPZ Foča. Osim navedenog krivičnog djela tri lica su se teretila da su počinila i krivično djelo „Nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih sredstava“.
Trebinjsko tužilaštvo je nakon akcije više od godinu dana vodilo istragu, da bi, kako je potvrđeno portalu MojaHercegovina, 10. februara 2022. godine protiv nekih osumnjičenih podiglo optužnicu.
Kako Moja Hercegovina saznaje, Tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv Sretena Matovića, Aleksandra Kostića i Bratislava Zečevića zbog počinjenog krivičnog djela „Zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja“ i krivičnog djela „Nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih sredstava“. Optužnica je podignuta i protiv Mila Burila zbog počinjenog krivičnog djela „Zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja“ i Slobodana Pejića zbog počinjenog krivičnog djela „Nedozvoljena trgovina“.
Istraživački tim Moje Hercegovine saznaje da je optužnica u predmetu „Maglić“ potvrđena od strane sudije za prethodno saslušanje Osnovnog suda u Foči i suđenje optuženima je u toku.
Kako nam je potvrđeno, protiv ostalih osumnjičenih donesena je naredbu o obustavi istrage iz razloga što nije pronađeno dovoljno dokaza koji ukazuju da su navedena lica počinila krivično djelo za koje su se sumnjičila.
Zanimljivo je da su nam u trebinjskom tužilaštvu odgovorili kako tokom akcije u KPZ Foča „nisu pronađeni predmeti koji bi se doveli u vezu sa naprijed navedenim krivičnim djelima“, iako se policija Srpske putem sredstava informisanja „pohvalila bogatim ulovom“ u akciji „Maglić“. Pomenuto budi osnovanu sumnju da je na djelu zataškavanje ovog slučaja ili da je policija tokom akcije manipulisala informacijama.
Ko će snositi odgovornost
Pitanje koje se samo nameće jeste ko će snositi odgovarnost ako i ova istraga, kao i stotine drugih bude završena oslobađajućim presudama, nakon čega će uslijediti tužbe protiv države, onih koji su hapšeni u velikoj policijskoj akciji koja je 2. decembra 2020. godine odjeknula regionom, kao razbijanje uigranog lanca zatvorskih zloupotreba u Republici Srpskoj.
Akcija je tada najavljena bombastično, kao najviši vrh Bosne i Hercegovine, koji se nalazi na planini Maglić, a kakav će biti i sudski epilog ostaje nam da vidimo. Već sada je izvjesno da umjesto „čišćenja“ Srpske u najboljem slučaju će biti osuđeno tek nekoliko nižerangiranih službenika te eventualno jedan pomoćnik direktora. Ukoliko budu oslobođeni, čitava akcija doživjeće potpuni fijasko.
Poslanik Pokreta za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske Đorđe Vučinić kaže kako je neprofesionalan i neozbiljan rad Tužilaštva je rak rana našeg društva. Najveći problem akcije „Maglić“, smatra on, jeste činjenica da je cijela akcija neozbiljna od samog početka, s obzirom da je Tužilaštvo jedva dočekalo da napokon procesuira i privede pravdi nekog službenika iz izvršne grane vlasti, bez da to temelji na dokazima.
„Iako postoji pregršt dokaza ili bolje rečeno elemenata za osnovanu sumnju za procesuiranje i visokih funkcionera u Republici Srpskoj, ali i onih nižih službenika, ovo se činilo kao odličan marketinški potez kako bi pokušali da održe tezu koja je odavno poljuljana da je ovo ipak pravna država. Moje informacije govore da je ovo potpuni promašaj, ali intuicija i iskustvo mi šapuću da zbog tog promašaja neće niko snositi odgovornost“, rekao je Vučinić.
Banjalučki advokat Aleksandar Jokić smatra da nije nepoznanica da velike akcije daju male rezultate na prostoru čitave Bosne i Hercegovine.
“Nisam siguran da će biti uopšte postavljeno pitanje odgovornosti, a ako se i postavi vjerujem da će imati manje zvučan epilog od pomenute akcije. Svake akcije je tri dana dosta, pa nas u principu i ne zanimaju ishodi i odgovornosti. Zato ih i nema”, rekao je Jokić za naš portal.
Od filmskih akcija do komičnih presuda
Novinarka Brankica Spasenić, koja dvadeset godina prati, između ostalog, i crnu hroniku, kaže kako su mnoge filmske akcije, hapšenja i izvještaji završavali „komičnim“ presudama. To je, dodaje on, posebno porazno kada se radi o djelima visoke korupcije ili organizovanog kriminala, a u kojima se nerijetko sumnjiče osobe koje obavljaju javne funkcije.
„Podsjetiću na predmete ‘Bobar banka‘ i ‘Energolinija‘ koje su završile oslobađanjem. U predmedu ‘Elektroprenos‘ donesene su mizerne kazne. Još nema presude za predmet ‘Trezor‘ za djela od 2008. do 2011. godine. Izvještaj protiv ministra Petra Đokića iz 2017. godine još nema ni tužilačke odluke. Stoga ne treba da iznenađuje veoma nizak stepen povjerenja javnosti u pravosuđe“, istakla je Spasenić.
Uz puno razumijevanje manjka tužilaca, a velikog broja predmeta, kroz dosadašnje radno iskustvo svjedočila je, kako kaže, da su neki predmeti padali zbog nezakonitih ili nedovoljnih dokaza, traljave istrage ili čak nezainteresovanosti tužilaca da ispoštuju zakonske obaveze.
Damjan Ožegović iz Transparency Internationala kaže da se bh. pravosuđe godinama bori samo sa sobom.
„Prema posljednim podacima prosjek trajanja radnji prije podizanja optužnice je tri godine. Ali, kada se optužnice i podignu, one često padaju pred sudovima. Ili tužioci ne izvedu dobro dokaze ili pogrešno kvalifikuju djelo, na šta ih i sudije često upozoravaju. To nam govori da tužioci nemaju dovoljno znanja ili volje da se izbore sa određenim predmetima“, kazao je Ožegović.
Imajući u vidu da je 2014. godine “pao” nekadašnji upravnik zatvora u Doboju Milorad Novaković, koji je na tri godine zatvora osuđen jer je zatvorenicima omogućavao niz pogodnosti, stiče se utisak da vlasti Srpske “aminuju” jednom u 10 godina zatvaranje jedne korumpirane osobe, dok se sistem koji omogućava da zatvorenici u zamjenu za novac uživaju povlastice koje ne bi smjeli, ne dira i nastavlja sa nekim drugim akterima.
