Bosna i Hercegovina nije napredovala u zaštiti ljudskih prava niti je usvojila sveobuhvatan okvir politike o njihovoj promociji i sprovođenju, a korak nazad napravljen je u zaštiti slobode govora i izražavanja, te okupljanja, pritiscima na novinare i kroz stvaranje neprijateljskog okruženja kako za medije, tako i za aktiviste civilnog društva.
Ovo je između ostalog navedeno u “Godišnjem izvještaj o stanju ljudskih prava i demokratije u svijetu za 2023. godinu – izvještaju visokog predstavnika EU za inostrane poslove i bezbjednosnu politiku” koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, a kao rezultat toga, navodi se da je zaštita ljudskih prava i dalje neujednačena širom zemlje.
Čitajući ovaj izvještaj stiče se utisak da BiH ni u čemu nije posebno napredovala, da se vlast i institucije bave dnevnopolitičkim konfliktima, te da nema oblasti u kojoj ne zaostajemo, bilo da se radi o usvajanju pravnih tekovina i izjednačavanje legislative sa EU ili jednostavnijim koracima kao što je ukidanje taksi za civilne žrtve rata.
Ombudsman ne koristi sve mehanizme
Posebno se ističe nazadovanje BiH u poštovanju elementarnih ljudskih prava, poput slobode govora, okupljanja, prava manjina i zabrane diskriminacije, te ozbiljni problemi sa političkim pritiscima.
“Došlo je do nazadovanja u rešavanju ključnog prioriteta 12 da bi se garantovala sloboda izražavanja i medija i zaštitili novinari. Ovaj ključni prioritet zahtijeva osiguranje odgovarajućeg sudskog praćenja prijetnji i nasilja nad novinarima. Politički pritisak, zastrašivanje i uznemiravanje novinara, uključujući fizičke i verbalne napade, nastavili su se tokom izvještajnog perioda, a nije bilo odgovarajućeg institucionalnog praćenja. Nisu preduzeti koraci za usklađivanje zakonodavnog okvira sa evropskim i međunarodnim standardima ili njegovo potpuno sprovođenje”, kažu u izvještaju.
Navode da treba revidirati i osnažiti instituciju ombudsmena za ljudska prava da bi se osiguralo njegovo efikasno funkcionisanje, ojačala nezavisnost, a djelovanje bilo proaktivnije.
“Ombudsman je registrovao 2.850 pritužbi 2022. godine, sličan broj kao i prethodnih godina, i izdao 359 preporuka, od kojih je samo 129 u potpunosti sprovedeno. Praćenje ovih preporuka treba da bude prioritetizovano jer često nema reakcije od strane nadležnog tijela. Ombudsman nije pokrenuo nikakav postupak zbog nepoštovanja njegovih preporuka u posljednjih osam godina, iako ima moć da to učini, niti je pokrenuo ili intervencijom u administrativnim ili sudskim postupcima”, navodi se u izvještaju EU.
Devet presuda protiv BiH
U izveštajnom periodu, Evropski sud za ljudska prava (ECtHR) donio je za godinu dana devet presuda kojima je BiH prekršila prava garantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Inače, godinu ranije ih je bilo deset.
Ovi prekršaji odnosili su se na pravo na pravično suđenje, zaštitu imovine i opštu zabranu diskriminacije. Takođe, podnesene su nove 303 prijave koje su dodijeljene Evropskom sudu za ljudska prava na odlučivanje. Postoji pet slučajeva pod pojačanim nadzorom Komiteta ministara Savjeta Evrope, a presude u slučajevima Sejdić-Finci, Zornić, Šlaku, Pilav i Pudarić još uvijek nisu sprovedene. Presuda ECtHR-a od avgusta 2023. u slučaju Slavena Kovačevića dodatno proširuje praksu slučaja Sejdić-Finci da obuhvati i aktivno biračko pravo, ali je i BiH uložila žalbu u septembru 2023. Evropskom sudu za ljudska prava protiv te presude.
“EU pomno prati poštovanje ljudskih prava, uključujući slobodu okupljanja i udruživanja i slobodu izražavanja, prava osoba u osjetljivim situacijama, uključujući pripadnike manjina, kao i ravnopravnost polova. Polovina od četrnaest ključnih prioriteta o zahtjevu Bosne i Hercegovine (BiH) za članstvo u EU, se odnosi na temeljna prava. Ti prioriteti traže da zemlja ojača nediskriminaciju i rodnu ravnopravnost, osigura zabranu torture, garantuje slobodu izražavanja i medija, unaprijedi zaštitu i uključenost grupa u osjetljivim situacijama i promoviše okruženje pogodno za pomirenje”, navodi se u ovom izvještaju.
“Klizimo” ka autokratskom društvu
Viši istraživač/saradnik za pravne poslove u Transparency International Damjan Ožegović kaže za MojuHercegovinu da je prema svim relevantnim izvještajima, pa i ovim koji je stigao iz EU nedvosmisleno utvrđeno da je došlo do nazadovanja BiH u oblasti ljudskih prava. Između ostalih to su potvrdili i Svjetski projekat pravde, Indeks svjetske korupcije, ali i druge međunarodne organizacije.
“Jasno je da je međunarodna javnost ukazala na nazadovanje društva i ljudskih prava i sloboda u BiH. Najviše kritike zbog toga dobile su vlasti Republike Srpske zbog ograničavanja slobode govora i udruživanja. Taj fokus je na osnovnim i garantovanim ljudskim pravima i slobodama i ne treba zaboraviti da je BiH jedna od država koje nekako uspijevaju da zadrže status hibridnog režima, u kojem se za sve pita samo nekoliko ljudi i da je zato najviše težimo ka autokratskom društvu”, kaže Ožegović.
Samim najavama restriktivnih zakona, kaže Ožegović, već se krše prava, a njihovim usvajanjem, poput izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS kojim je kriminalizovana kleveta, ide se korak dalje – u realizaciju.
“Nekoliko godina unazad nam stižu najave ograničavanja sloboda kroz zakonodavni okvir i već se na taj način postiže autocenzura i samoograničavanje, što je indikator da vlasti postižu svoj cilj, ali i da je došlo do kršenja. Dakle, prijetnja je dovoljna da se ugroze elementarna ljudska prava”, kaže Ožegović.
Kaže da represivni zakoni mogu ali i ne moraju da ugroze kandidatski status BiH na putu ka EU i da on zavisi od geostrateške pozicije, situacije u svijetu, pa tek onda od stvarnog napredovanja.
Andrijana Pisarević
