Početna  /  Ekološki aktivisti o problemu termoelektrana, uz osvrt na RiTE Gacko: Ekonomski minus, zdravstveni užas, pravni apsurd, a institucije ćute…
gacko Izdvajamo

Ekološki aktivisti o problemu termoelektrana, uz osvrt na RiTE Gacko: Ekonomski minus, zdravstveni užas, pravni apsurd, a institucije ćute…

U Bosni i Hercegovini uslijed prekomjernog aerozagađenja godišnje umre preko 3 hiljade ljudi. Jedan od najvećih zagađivača su termoelektrane na ugalj, a o čemu smo nedavno razgovarali sa Damirom Miljevićem. Budućnost termoelektrana na ugalj nije svijetla, a budućnost stanovništva ugroženog radom ovakvih pogona još manje. Neminovno je da će doći do zatvaranja ovih preduzeća, a Miljević je za MH rekao da će taj process biti bezbolan ukoliko se na vrijeme krene u proces pronalaženja radnih mjesta za radnike koji bi zatvaranjem termoelektrana ostali bez posla. Odgovorni bježe od odgovornosti, pa čak i onda kada u praksi dolazi do grubog kršenja zakona i standarda, a po pitanju rada termoelektrana. Rješenje ovog problema još uvijek nije na pomolu, a primjer iz Gacka pokazuje da je situacija na terenu prilično alarmantna. O trenutnoj situaciji u energetskom sistemu u BiH, (ne)poštovanju pravnih akata od strane nadležnih, građanskoj svijesti i mehanizmima koji građanima stoje na raspolaganju, razgovarali smo sa Draganom Ostićem, aktivistom Centra za životnu sredinu. O ovom problemu, sa akcentom na RiTE Gacko, govorila je i Nikolina Jelić koja je nizom aktivnosti ukazala na problem zagađenosti u ovoj istočnohercegovačkoj opštini.

Centar za životnu sredinu od svog nastanka, 1999. godine pokušava uticati na relevantne javne politike podižući svijest o pitanju životne sredine, ostvarujući značajnu saradnju sa drugim udruženjima, mrežama, institucijama i međunarodnim organizacijama. Što se tiče termoelektrane u Gacku, aktivisti ovog udruženja dolazili su više puta na lice mjesta, a po njihovoj tužbi protiv Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju oborena je Studija uticaja na životnu sredinu za površinski kop Gacko-Centralno polje, a zbog nelegalne eksploatacije uglja podnijeli su žalbu pred Sekretarijatom Energetske zajednice. Dragan Ostić je jedan od aktivista Centra za životnu sredinu. U Banjaluci, gdje je rođen i gdje živi, završava Srednju građevinsku školu i Šumarski fakultet. Od 2015. godine aktivan je na projektima zaštite životne sredine i obnovljivih izvora energije, a o čemu se edukovao na poljskom Univerzitetu u Ščećinu. Sa ovim tridesetjednogodišnjakom razgovarali smo o situaciji u energetskom sistemu u Bosni i Hercegovini, negativnim posljedicama zagađujućih emisija, prvenstveno u termoelektranama na ugalj, kao i o svijesti građana kada je u pitanju ekologija i očuvanje životne sredine.

Ostić: Trenutni blok u TE Gacko je star preko 30 godina, nije funkcionalan niti ekonomski isplativ!

Kada govori o situaciji u energetskom sistemu kod nas, naš sagovornik nije nimalo optimističan. Kao razloge svog pesimizma ističe starost samih termoelektrana, kao i tehnologije koja se koristi, te činjenicu da ovakav sistem apsolutno nije održiv, niti isplativ.

‘’Situacija je zabrinjavajuća. Termoelektrane su najveći zagađivači životne sredine u Bosni i Hercegovini, iz godine u godinu posluju negativno i sve se to odražava na naš energetski sistem.  Sve to zajedno se negativno odražava na održivost energetskog sistema u BiH. Naše TE su veoma stare i koriste zastarjelu tehnologiju. Trenutni blok u TE Gacko je star preko 30 godina i jasno je da ni sa svim postojećim remontima nije funkcionalan, ekonomski isplativ, a da ne kažemo održiv i ekološki prihvatljiv.’’ – rekao je na početku razgovora Dragan Ostić.

Kao primjer neisplativosti, a samim tim i neodrživosti, navodi dug RiTE Gacko koji iznosi 96 miliona konvertibilnih maraka.

‘’Evo na primjer, TE Gacko je u minusu 96 miliona konvertibilnih maraka, uz sve moguće subvencije, podršku države. A taj minus će samo rasti u budućnosti, s obzirom da će se proizvođačima energije iz uglja uvoditi određene takse. Bosna i Hercegovina ne preduzima nikakve konkretne korake po pitanju energetske tranzicije, što će u bližoj budućnosti doći na naplatu i prije svega građani i zajednice ovisne o uglju će biti jako pogođene.’’ – tvrdi naš sagovornik.

Dragan Ostić, foto: Centar za životnu sredinu

Kao još jedan ogroman problem navodi praksu da nadležni organi ne poštuju pravne akte na koje su obavezani.

‘’Kod nas nažalost nije praksa da nadležni organi i preduzeća vode računa o pravnim aktima na čije poštovanje su obavezni. Na primjer, termoelektrane su obavezne da na svojim dimnjacima postave filtere za odsumporavanje, odnosno pročišćavanje vazduha. Ta praksa kod nas postoji isključivo samo na papiru. Zašto je to tako? Zato što korištenje filtera iziskuje određenu potrošnju električne energije, što termoelektrani predstavlja finansijski trošak.  Od nadležnih ih, nažalost, niko ne sankcioniše.’’ – kaže Ostić za internet magazin ‘’Moja Hercegovina’’.

Ostić: Raste svijest građana o negativnim posljedicama zagađenja!

Ostić dalje navodi da termoelektrana u Gacku, pored toga što ne posjeduje obavezne filtere za odsumporavanje, nema ni filtere za otprašivanje, zbog čega je protiv BiH pokrenuta pravna procedura.

‘’Naglasio bih da TE u Gacku nemaju funkiconalne filtere za otprašivanje, a kamoli za odsumporavanje. Sve su ovo preduslovi prema NERP-u koji je prekršen u više navrata i zbog čega je protiv BiH pokrenuta pravna procedura u Sekretarijatu Energetske Zajednice. Sa druge strane, nadležne inspekcije ne odrađuju svoj posao po propisima. Penali za nekorištenje filtera su ili nepostojeći, ili minimalni. To je samo jedan od primjera odnosa organa i preduzeća prema očiglednom problemu s kojim se susrećemo.’’ – ističe naš sagovornik.

Ostić tvrdi da građani mogu učiniti mnogo u rješavanju ovog problema, te da se građanska svijest mijenja na bolje razvojem tehologija i bržoj dostupnosti informacija.

‘’Građanska svijest se mijenja zajedno sa razvojem tehnologije i njihovim upoznavanjem sa primjerima dobre prakse. Održivi energetski sistem više nije ništa strano za građane. Građani su dovoljno upoznati sa prednostima i benefitima koje sa sobom nosi energija dobijena iz sunca i vjetra. To je tehnologija koja će se u budućnosti razvijati, jer je u pitanju ogroman ulog. Sa druge strane, raste svijest o negativnim posljedicama zagađenja. Sve to ide u prilog činjenici da trenutno prolazimo kroz energetsku tranziciju. Što prije krenemo putem obnovljivih izvora energije, štetne posljedice po naš zdravstveni, socijalni i ekonomski sistem biće manje.’’ – rekao je Dragan Ostić za MH.

Foto: Nikolina Jelić

On dodaje da građanima stoje na raspolaganju pravni mehanizmi i djelovanje prema nadležnim inspekcijama putem žalbi i predstavki, te da je ključ za rješenje ovog problema stvaranje pritiska.

‘’Građanima su na raspolaganju pravni mehanizmi – djelovanje prema inspekcijama, pisanje dopisa, žalbi i predstavki. Zatim peticije, inicijative građana. Ključ je u stvaranju pritiska, a svjedoci smo da su neke zajednice to vrlo uspješno realizovale. Teška, dugotrajna i mukotrpna je borba protiv velikih zagađivača, ali postoje mehanizmi i primjeri u praksi da je moguće promijeniti nešto – pa makar ih natjerati da instaliraju filtere ili da plate veoma velike kazne, a potencijalno i da odgovorni snose teže posljedice.’’ – rekao je Dragan Ostić na kraju razgovora za naš magazin.

Kada se već govori o građanskom aktivizmu, sjajan primjer ovakvog načina društveno odgovornog djelovanja predstavlja Nikolina Jelić. Ona je nizom aktivnosti ukazivala javnosti na ogromnu štetnost rada RiTE Gacko. Uvjerila se, kaže, da nadležne institucije ne rade valjano svoj posao i da mnoge nepravilnosti i kršenja zakona na koje je ukazivala raznim dopisima i žalbama, prolaze nekažnjeno. Za internet magazin ‘’Moja Hercegovina’’ govorila je o svojoj borbi u kojoj je, nažalost, nerijetko usamljena, o aktivnostima koje je poduzimala, kao i o stanju u Gacku.

‘’Kao studentkinja u Beogradu, bila sam učesnica nekoliko protesta koji su se ticali tema životne sredine, aktuelnih stanja, prekograničnog uticaja i štetnosti različitih faktora na kvalitet života. Ponukana istima, odlučila sam se na skretanje pažnje sugrađanima ka višegodišnjem ekološkom problemu u Gacku. Napisala sam prvi tekst „Profit ili zdravlje“ za blog „Čitamo li se?!“ i tako sam postepeno ušla u svijet ekološkog aktivizma. Uspostavila sam kontakt sa Centrom za životnu sredinu i krenuli smo u jedan vid saradnje. Nakon prvog, napisala sam još tekstova, što je naišlo na podršku sugrađana, mahom mladih ljudi, ali i radnika koji su svjesni negativnih uticaja ovog preduzeća, usljed neadekvatnog ekološkog, a samim tim i ekonomskog poslovanja.’’ – govori Nikolina o svojim počecima građanskog aktivizma.

Kada je u avgustu prošle godine došlo do povremenih povećanja emisija štetnih čestica uzrokovanih radom termoelektrane u Gacku, Nikolina kreće u neravnopravnu borbu sa institucijama, a može se reći i sistemom uopšte.

‘’Od avgusta 2021. godine, povremeno su bile zastupljene povećane emisije štetnih čestica, tako da se moj aktivizam „poklopio“ sa akcidentnim situacijama u RiTE Gacko koje su postale svakodnevnica u toku jeseni iste godine, a trajale su do nedavno, sa manjim prekidima. Bilo je očito da rukovodstvo neće preduzeti nikakve mjere koje bi išle u korist građana i životnoj sredini, te da je takvo ponašanje postalo praksa. Slala sam dopise i predstavke Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, zahtjeve za pristup informacijama o zdravstvenom stanju građana opštine Gacko Institutu za javno zdravstvo RS, zahtjeve za vanredni inspekcijski nadzor Republičkoj upravi za inspekcijske poslove RS, Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite, a svi su se oni temeljili isključivo na zakonskim osnovama, te ekološkoj dozvoli koja sadrži brojne mjere za ublažavanje štetnih dejstava na zdravlje ljudi i okoliš.’’ – kaže Nikolina Jelić koja je pored aktivizma vezanog za ekologiju aktivna i u radu pokreta ‘’Za pravdu i red’’.

Jelić: Na kršenje pravnih akata, te različitih obavezujućih sporazuma, niko ne reaguje, već se protivpravnim činidbama ostavlja slobodan prostor!

Od brojnih dopisa, žalbi i predstavki, Nikolina je dobila odgovor od lokalnog Odjeljenja za inspekcijske poslove. Nakon prekršajne sankcije ekološkog inspektora situacija sa emitovanjem štetnih emisija iz RiTE Gacko postala je još gora, tvrdi Nikolina Jelić.

‘’Nakon upornog pisanja nekoliko dopisa i predstavki, dobila sam odgovor od lokalnog Odjeljenja za inspekcijske poslove, gdje mi je rečeno da je ekološki inspektor postupio po zahtjevu i izvršio vanredni nadzor, te preduzeću izdao prekršajne sankcije u skladu sa svojim ovlašćenjima. Situacija je ostala ista, čak se kasnije i pogoršala. Evidentno je da instituti na lokalnom, ali i državnom nivou ne funkcionišu, te da se nalaze u raznim spregama. Na kršenje pravnih akata, te različitih obavezujućih sporazuma, niko ne reaguje, već se protivpravnim činidbama ostavlja slobodan prostor.’’ – kaže Nikolina Jelić za naš magazin.

Jelić: Ekonomsko stanje u Gacku je loše zbog enormnog duga RiTE i negativnog poslovanja!

Kada govori generalno o stanju u Gacku, naša sagovornica kaže da nedostaju planovi i aktivnosti pomoću kojih bi došlo do razvoja ekonomije u ovoj opštini. Kao problem ističe i stranačko zapošljavanje u RiTE Gacko te da radnici ne smiju podići glas strahujući da ne izgube posao.

‘’Čitavom Gacku, a samim tim i ovome preduzeću nedostaju planovi i aktivnosti koje će dovesti do razvijenije ekonomije, a samim tim i boljeg kvaliteta života. Postoje određene krivične prijave protiv RiTE Gacko, zbog spornih nabavki goriva, eventualnih zloupotreba položaja i ovlašćenja te eventualnog nezakonitog davanja pogodnosti privrednim subjektima, kao i sumnji na nepravilnosti u postupcima javnih nabavki. Sa ovakvim stanjem u pravosuđu, na povratne informacije se prilično dugo čeka. Ekonomsko stanje je loše, ukoliko u obzir uzmemo enormne dugove koje ovo preduzeće ima, ali i negativna poslovanja. Ono što je svakako važno, jeste spona politike i preduzeća. Imali smo priliku da čujemo da se stranačko zapošljavanje, zapravo u tim redovima tretira kao kvalitetna socijalna politika. Dakle, socijalne politike više ne predstavljaju težnju države da smanji jaz između siromašnih i bogatih, već tendenciju da se ljudi drže pod potpunom političkom kontrolom. Jasno je da zaposleni u RiTE Gacko (kao jedinoj „opciji“) gotovo ne smiju podići glas, zbog straha od gubitka posla i sredstava za egzistenciju, bez obzira na njihovu percepciju dešavanja.’’ – mišljenja je Nikolina Jelić.

Jelić: Energetska tranzicija je neminovna, pitanje je samo kada će država odlučiti da preduzme neophodne korake

Dodaje da rad termoelektrane u Gacku izuzetno loše utiče na zdravstveno stanje stanovnika ove opštine. Smatra da se stvari neće promijeniti same od sebe već da je potrebno oslobađanje straha i udruživanje građana.

‘’Kada se u obzir uzme zdravstveno stanje Gačana i Gačanki, razumljivo je da rad TE ima izuzetno loš uticaj. Nedostatak osnovnih filtera (za otprašivanje) pokazuje da ne postoji ni najmanja volja čelnika da se stanje popravi i da se neki minimum ispoštuje. Energetska tranzicija je neminovna, pitanje je samo kada će država odlučiti da preduzme neophodne korake ka njoj, a samim tim i lokalni nivoi. Kreiranje planova za prekvalifikaciju radnika pa i nova investiranja, trebalo bi staviti pod znak „hitno“. Međutim, osvrtom na cjelokupno stanje u državi, nesumnjivo je da će ti procesi biti teški, jer volja odgovornih ne postoji. Prvenstveno bi se radnici trebali zapitati šta bi se desilo da naprasno dođe do zatvaranja preduzeća, te da li je stvoren okvir za smanjenje takvih mogućnosti. Vrijeme je da nakon par decenija prestanemo koristiti najprljaviji ugalj, kao i da se svi zajedno društveno angažujemo i stvorimo pritisak na zadužene, koji će doprinijeti boljem životu i prosperitetu. A to neće biti moguće ukoliko se ljudi ne udruže i sebe oslobode.’’ – poručuje Nikolina Jelić za kraj razgovora.

Tepavčević: Samo organizovano možemo slomiti ove tzv. ekologe, a u suštini bjelosvjetski plaćenici i džabalebaroši!?

I dok se nekolicina aktivista bori na razne načine da ukase na problem štetnosti termoelektrana na ugalj po zdravlje stanovništva i nizom aktivnosti pokreću stvari sa mrtve tačke, u javnom prostoru se stvara narativ da su baš oni koji ukazuju na brojne propuste, kršenje zakona i prećutno odobravanje institucija stvarni neprijatelji i izdajnici. Na taj način se već godinama, pa čak i decenijama pokušava ubiti kritička misao i građanski aktivizam. Umjesto da se institucije, nadležni i ostali funkcioneri uhvate u koštac sa problemima, oni probleme uporno ‘’guraju pod tepih’’, a svoje nečinjenje pokušavaju pravdati klasičnom zamjenom teze i optuživanjem onih koji to svakako nisu. Jedan od plastičnijih primjera odnosa nosilaca javnih funkcija prema neistomišljenicima je komentar Željka Tepavčevića, predsjednika Konfederacije sindikata Republike Srpske, a na jednu od objava Centra za životnu sredinu. Tepavčević ekološke aktiviste naziva ‘’bjelosvjetskim plaćenicima i džabalebarošima’’ iznoseći mišljenje da se neistomišljenici mogu ‘’samo organizovano slomiti’’.

Ovaj komentar je naknadno uklonjen, ali je sačuvan snimak ekrana kako bi svjedočio o odnosu prema svim onim ljudima koji su etiketirani kao izdajnici. U ovom slučaju se čak ne može ni reći da se radi o neistomišljenicima, jer ovdje se radi o aktivistima koji argumentovano iznose činjenice i istinu o svim prekršajima i nečinjenju nadležnih, tako da se ne radi o suprotstavljenim mišljenjima. Kako god bilo, krajnje je vrijeme da se upre prstom u krivce i da se krene u proces energetske tranzicije i da se zaposlenim na termoelektranama nađe posao u nekom drugom sektoru, kako bi se izbjeglo nezadovoljstvo radnika i stvaranje socijalne i ekonomske krize. Na način na koji se trenutno nadležni odnose prema ovom problemu doći će samo do još većih problema koje vjerovatno nećemo ni moći riješiti jer će biti prekasno…

Igor Svrdlin

0 Shares
Copy link
Powered by Social Snap