Uvode se stroža pravila na granicama: Prelazak u Hrvatsku tri puta duži

Prema prijedlozima koje je predstavila Evropska komisija i koje je podržao Savjet Evrope, zbog prijetnji od terorizma i organizovanog kriminala ubuduće će se registrovati svi putnici koji ulaze i izlaze na spoljnim granicama Evropske unije.

Foto: Moja Hercegovina
Foto: Moja Hercegovina

Dosad su se registrovali samo oni koji nisu državljani Evropske unije, Švajcarske, Islanda i Norveške, a odsad će se to odnositi i na njih. Nije teško predvidjeti da će to stvoriti dodatne gužve i usporiti prelazak tih granica, pogotovo u vrijeme godišnjih odmora.

Cijeli problem je nastao nakon što se proteklih godina otkrilo da su neki od terorista, koji su organizovali i proveli napade i u Evropi i drugdje po svijetu, takođe bili državljani EU koji su uživali slobodu kretanja pa je bilo teško pratiti kuda se kreću.

Kao mjera za jačanje kontrola uvodi se sistem Etias, prema kojem se osobe koje nisu EU državljani sami moraju putem interneta unaprijed registrovati u sistem, najaviti dolazak u EU, platiti pet evra za registraciju i onda mogu unutar pet godina slobodno putovati u države Evropske unije. Bitno je da službe u EU znaju ko ulazi i izlazi iz Unije.

Šta to znači konkretno za građane BiH? Prelazak granice u na primjer Hrvatsku iz smjera BiH, Srbije i Crne Gore trajaće nešto duže nego dosad, jer granični policajci neće samo pogledati vaše dokumente i sliku, nego vas i registrovati.

Za autobus od 60 putnika koji ide, na primjer iz Sarajeva za Zagreb to svakako znači duže vrijeme provedeno na granici. Što se tiče prelaska granice sa Slovenijom i Mađarskom koje su obje dio šengenskog prostora, nastoji se pronaći rješenje prema kojem registraciju ne bi trebali raditi i slovenački i hrvatski granični policajci, nego će biti dovoljno da to odradi samo jedna strana.

Kako je hrvatska granica prema BiH, Srbiji i Crnoj Gori spoljna granica EU, a ona prema Sloveniji i Mađarskoj spoljna granica Šengena, kada nove mjere stupe na snagu mogle bi usporiti prelazak granice. Zato su i Hrvatska i Slovenija na samitu EU u Briselu tražile fleksibilniji pristup kako bi se ostavila mogućnost za rješenje koje ne bi dovelo do značajnijeg usporavanja saobraćaja i protoka robe i ljudi.

Autor