U Trebinju održana prezentacija Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju

Danas je u Trebinju, u Velikoj sali skupštine grada Trebinja, održana prezentacija Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u Republici Srpskoj. Organizator prezentacije je misija OEBS-a u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Ministarstvom pravde Republike Srpske i Gradom Trebinjem. Cilj prezentacije je da se pokušaju pojasniti mehanizmi zaštite koje Zakon pruža građanima, te obaveze koje odgovorna lica unutar javnih i privatnih institucija moraju ispuniti kako bi se omogućila primjena ovog Zakona.

Ovim zakonom, koji je usvojen u junu prošle godine, predviđena je zaštita lica koja prijavljuju korupciju, postupak prijave korupcije, obaveze postupanja odgovornog lica i nadležnih organa u vezi sa prijavom i zaštitom lica koja prijavljuju korupciju i druga pitanja značajna za lica koja prijavljuju korupciju.

Prezentaciju su održali predstavnici Ministarstva pravde Republike Srpske, Ljiljana Bašić i Mladen Maksimović.

U uvodnoj riječi je bilo riječi o ciljevima Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju a to je suzbijanje korupcije i obezbjeđenje efikasnog mehanizma zaštite prava lica koja u dobroj namjeri prijavljuju korupciju, od bilo kojeg oblika ugrožavanja ili povrede tih prava koja bi mogla biti u vezi sa tom prijavom, te razvoj i učvršćivanje osjećaja društvene odgovornosti svakog lica da prijavi bilo koji oblik korupcije.

Naglašeno je da je u praksi prisutan visok indeks percepcije korupcije koji ne rezultira na pravi način,jer je broj prijava korupcije još uvijek veoma mali.

Obrazložena su i četiri osnovna pitanja koja se tiču pravilne prijave korupcije, a to su:

– Šta sadži prijava korupcije?

– Kome može da se prijavi korupcija?

– Kako se prijavljuje korupcija?

– Ko može da prijavi korupciju?

Prijava protiv korupcije mora biti napisana ili podnesena u dobroj namjeri, te sadržavati konkretne sumnje na koje prijavilac korupcije upućuje.

Prijave se podnose odgovornom i ovlašćenom licu, Policiji i Tužilaštvu.

Korupcija se može prijaviti na više načina, a neki od njih su neposredna prijava, popularno ”sanduče” u koje prijavioci mogu ubaciti svoju prijavu, zatim putem pošte, usmenim putem kao i telefonskim putem. Važno je naglasiti da ovim zakonom nije propisana zaštita anonimnih prijavilaca. Oni koji žele anonimno prijaviti korupciju, to mogu učiniti preko aplikacije za prijavu korupcije koja se može naći na sajtovima Vlade Republike Srpske, kao i na internet prezentacijama svih Ministarstavama. Takođe, u planu je da sajtovi svih gradova i opština u Republici Srpskoj u skorije vrijeme omoguće građanima da svoje prijave podnesu putem navedene aplikacije na zvaničnim sajtovima. Rečeno je da je preko aplikacije za sada prijavljeno oko 170 slučajeva korupcije i ostalih zloupotreba, od čega 2/3 iznose anonimne prijave.

Svaki građanin koji prijavi korupciju i pozove se na Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju imaće pravo na internu i eksternu zaštitu, kao i na besplatnu pravnu pomoć i sudsko zastupanje. Takođe, prijavioci imaju pravo na blagovremeno obavještenje o ishodu njihove prijave. Nakon istrage, oštećeni prijavioci imaće pravo na naknadu štete koja je učinjena koruptivnim djelom.

Zakonom su i predviđene kazne, kako za one za koje se ustanovi da su izvršili korupciju, tako i za prijavioce koji su zloupotrijebili prijavu, a propisana kazna za oba slučaja je od 5000 do 15000 konvertibilnih maraka.

Postavljeno je i pitanje koliko će ovim zakonom građani biti zaista zaštićeni, te ko će im garantovati sigurnost nakon isteka radnog vremena. Rečeno je da je zakon još uvijek ”svijež” i da je on svakako podložan izmjenama koje će unaprijediti zakon i pružiti što adekvatniju zaštitu prijavioca.

Navedeno je da su građani u strahu te da veliki broj slučajeva korupcije ostane neprijavljen, a samim ti i nekažnjen. Stoga je rečeno kako je zapravo najveća misija ohrabrenje ljudi i povratak vjere u državne institucije, kako bi se zajedničkim snagama borili protiv jedne od najvećih pošasti ovih prostora.

Vrijeme će svakako pokazati koliko smo kao društvo ”zreli” i hrabri za hvatanje u koštac sa korupcijom i ostalim kriminalnim radnjama. Problem korupcije je problem svakog od nas, a da li je kolektivna svijest, prijeko potrebna za implementaciju ovog zakona, prisutna kod ranjenog, zastrašenog a samim tim i prilično dotučenog stanovništva Republike Srpske?! Naredni period svakako predstavlja veliki test za Vladu republike Srpske, a u kojem ćemo dobiti odgovor na pitanje da li stvarno postoji želja da se korupciji stane u kraj ili će i ovaj zakon ostati ”mrtvo slovo na papiru”.

Igor Svrdlin

 

Autor