(Ne)Efikasnost radara ‘’RAMER 10’’ i oštre kaznene politike u saobraćaju u RS

U novembru 2015. godine Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske izvršilo je nabavku ‘’dual-reflex’’ radara, a u toku 2016. godine usvojene su i Izmjene Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja koje su donijele rigoroznije kazne za nesavjesne vozače. Međutim, podaci su neumoljivi – ni radar ‘’RAMER 10’’, niti oštra kaznena politika u oblasti bezbjednosti saobraćaja nisu donijeli nikakav napredak, pa bi se nadležni, da su imalo savjesni, trebali zamisliti zašto je to tako.

Ilustracija

Zvanični Izvještaj o radu MUP-a RS u 2016. godini, u dijelu koji se odnosi na bezbjednost saobraćaja, govori da je stanje iz godine u godinu sve lošije. Naime, 2016. godine broj evidentiranih saobraćajnih nesreća je 9.783, što je za 483 više u odnosu na 2015. godinu, kada je evidentirano 9.300. Naravno, ‘’stručnjaci’’ i ‘’analitičari” bliski strukturama koje upravljaju MUP-om i Vladom RS, nikada neće izaći u javnost sa kritikama usmjerenim prema njima, jer se vode po staroj narodnoj: ‘’Ne sijeci granu na kojoj stojiš’’.

Evidentno je da se MUP RS trudi da prati standarde korišćenjem savremenih ‘’igračaka’’, u ovom slučaju radara za mjerenje i evidentiranje brzine kretanja automobila, ali osiguravanje veće bezbjednosti saobraćaja nije igra, već proces koji zahtijeva sistematičan i multidisciplinaran pristup kako bi se osigurala efikasnost.

Ako se podaci o broju evidentiranih prekršaja u saobraćaju gledaju laički, mogli bismo konstatovati napredak, jer je u 2016. godini bilo skoro 80.000 prekršaja više u odnosu na 2015. godinu. Međutim, kriminološki gledano, svrha kažnjavanja za prekršaje u saobraćaju ne bi trebala biti isključivo punjenje budžeta ili ispunjavanje postavljene norme od strane onih koji imaju ovlaštenja da izriču sankcije, već se kazna treba posmatrati kao jedan oblik prevencije, odnosno odvraćanja prekršilaca od činjenja prekršaja. Dakle, insistiranje na povećanju represije nije dovoljno da se nezavidan nivo saobraćajne kulture vozača u Republici Srpskoj popravi.

Kako kvalitetno riješiti problem?

Daleko od toga da kvalitetni radarski sistemi i oštra kaznena politika u oblasti bezbjednosti saobraćaja nemaju svoj smisao u podsticanju poboljšanja nivoa saobraćajne kulture kod vozača, ali način njihove primjene treba mijenjati iz korijena.

Za kvalitetno rješenje ovoga problema, kao i za većinu drugih, potrebna je politička volja za izdvajanje određenih sredstava za infrastrukturu, te volja i odgovornost službenika koji bi tom infrastrukturom upravljali.

Ukratko, prema podacima javnih preduzeća ‘’Autoputevi Republike Srpske’’ i ‘’Putevi Republike Srpske’’, putnu mrežu Republike Srpske čini 68,03 km autoputa, 1.781,00 km magistralnih puteva, te 2.183,00 km regionalnih puteva, što je 4.032,03 km puteva. Ako se na svakih 5 kilometara postavi po jedan radar to znači da je potrebno oko 800 radara, što bi sigurno bio veliki finansijski teret i u pogledu nabavke i održavanja istih.

Međutim,  nema potrebe da se na svih 800 lokacija na putnoj mreži RS postavljaju radari (broj potrebnih radara treba odrediti u skladu sa procjenama kritičnih tačaka na putevima), dovoljno je postaviti kutije u koje se lako mogu instalirati i to na način da vozači nikada ne mogu znati u kojoj je kutiji radar, a koja je, pak, prazna, te će na svakom znaku ‘’Radarska kontrola’’ popustiti papučicu gasa.

Sredstva koja bi bila uložena u jedan ovakav projekat sigurno nisu zanemarljiva, ali bi rješenje bilo trajno i u veoma kratkom roku rezultati bi se ogledali u drastičnom smanjenjenju broja saobraćajnih nesreća, što bi donijelo manje posla za saobraćajnu policiju, hitnu pomoć i vatrogasce.

Naravno, opisano rješenje se odnosni na samo jedan segment problema koji je izuzetno veliki, jer postaviće se ovdje i pitanje veoma loše putne infrastrukture u RS, koja je svakako bitna za bezbjednost saobraćaja, ali to je pitanje za neku drugu analizu.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi stavovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku “Moje Hercegovine”. 

Autor

Slobodan Golubović

Diplomirao kriminologiju na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu. Od jula 2016. novinar internet magazina "Moja Hercegovina".

Svi tekstovi autora