MH SPRINTER:
Intervju — 30 Oktobar, 2012 u 02:39 - Pregledano: 1510 puta - Komentarisano: 0 puta

Intervju sa Jovanom Bratićem strip autorom iz Nevesinja

IZVOR:

AUTOR:

FOTO:

  U narodnoj biblioteci u Nevesinju 21. oktobra održan je neobičan i rijedak kulturni događaj, bar kada je Istočna Hercegovina u pitanju. Naime, te večeri, svestrani umjetnik iz Nevesinja Jovan Bratić, predstavio je  svoj novi strip – Kraljević Marko. Na […]

Intervju sa Jovanom Bratićem strip autorom iz Nevesinja

 

U narodnoj biblioteci u Nevesinju 21. oktobra održan je neobičan i rijedak kulturni događaj, bar kada je Istočna Hercegovina u pitanju. Naime, te večeri, svestrani umjetnik iz Nevesinja Jovan Bratić, predstavio je  svoj novi strip – Kraljević Marko. Na molbu naše redakcije, umjetnik je ljubazno pristao da o svom umjetničkom radu ponešto kaže čitaocima portala Moja Hercegovina.

Otkud inspiracija da stvarate grafičku novelu o Kraljeviću Marku? 

- Mislim da je većina čitalaca  imala prilike da se susretne s nekim od mojih prethodno objavljenih stripova, ali ću naglasiti da se ovaj strip “Kraljević Marko”, razlikuje po svojoj formi od prethodnih, jer je u njemu zadržan izvorni ep, oživljen kroz strip format. “Krivicu” za ovaj rad možemo djelimično prebaciti na uvaženog profesora i i predsjednika odbora “Prosvjete” u Bileći, gospodina Nikolu Asanovića, koji mi je u jednom neformalnom razgovoru sugerisao da bi bilo dobro da u nekom od narednih stripova pokušam obraditi nešto iz epskog ciklusa o Marku Kraljeviću. U početku sam bio malo skeptičan i ideja mi nije djelovala baš inspirativno, ali sam nakon pažljivog čitanja pojedinih pjesama odlučio da napravim radni scenarijo sa skicama i to je već djelovalo zanimljivo. Shvatio sam da bi bilo kontraproduktivno da u bilo čemu narušim koncept epske pjesme, već da joj strip ilustracijama, kroz zadržavanje postojećeg teksta udahnem novi život. U Marku se sleglo vijekovna istorijsko iskustvo naroda a na njega su prešle uloge i sudbine mnogih epskih junaka koji su živjeli prije i poslije njega. Epske pjesme su ga izvukle iz istorijske sjenke i učinile glavnim junakom svog doba. On je bio definitivno najpopularniji junak kod narodnih pjevača, koji su stvorili mit o čovjeku nenadmašne snage i hrabrosti. Iako je Marko Kraljević kao Srbin, hršćanin, bio i turski vazal koji se borio na turskoj strani, narodu je bilo potrebno da vjeruje da postoji takav junak, hrabar i neuništiv, koji će ih voditi do slobode. Živimo u vremenu narušenih sistema vrijednosti, koji ugrožavaju vijekovne simbole našeg identiteta, kada na jednoj strani, sve što nam je tuđe i strano volimo, idealizujemo, veličamo i prihvaćamo kao konstantu, a na drugoj strani dobrovoljno se odričemo i ignorišemo  temeljne vrijednosti vlastite kulture i nasljeđa poput epske narodne  pjesme. Pojedinci idu čak dotle da epiku i gusle drsko osude za sve frustracije i nevolje  kroz koje prolazimo, zaboravljajući pritom  da su upravo navedeni elementi, svojim uticajem i djelovanjem na šire narodne mase, značajno doprinijeli da se očuva slobodarski duh kroz burna vremena, u kojima su epske pjesme i narodna mudrost bile i oči i sluh porobljenog  naroda. U stripu se nalazi pet izabranih epskih pjesama iz ciklusa o Marku Kraljeviću: “Ženidba Marka Kraljevića”, “Marko Kraljević i Musa Kesedžija “, ” Marko Kraljević poznaje očevu sablju “, ” Marko Kraljević i 12 Arapa ” i ” Marko Kraljević ukida svadbarinu “, koje čitaocima, kako sam već naglasio, predstavljam u jednoj novoj formi, svom omiljenom žanru - stripu, ne odstupajući ni slova od izvorne epske pjesme koja je kao takva opstala stotinama godina. Ova kombinacija ima za cilj popularizaciju i približavanje obadva žanra čitalačkoj publici, koja je najkompetentnija da kaže svoj sud.

Vi ste vjerovatno  jedini strip autor u Istočnoj Hercegovini. Kada ste došli na ideju da kreirate  prvi strip i koliko ste ih dosada nacrtali? 

- Ne bih baš rekao da sam jedini strip autor u Istočnoj Hercegovini ali bih se složio da sam trenutno ovdje najaktivniji u radu na polju devete umjetnosti. U Nevesinju postoji još jedan izvrstan strip crtač, Goran Lojpur, tako da ja i on, kako on voli da kaže, činimo jednu “mikrozajednicu”  u Istočnoj Hercegovini iz koje pokušavamo da razbijemo određene stereotipe i zainteresujemo javnost. Na ideju da kreiram svoj prvi strip došao sam veoma davno. To je bilo  u drugom i trećem razredu osnovne škole, kada sam pod uticajem Bonelijevih izdanja iz novosadskog Dnevnika, poželio i sam da crtam strip junake u nekim kratkim pričicama. Sa godinama i crteži i priče bili su zreliji, a uglavnom su žanrovski bili inspirisani vesternom. Nacrtao sam mnogo stripova, ali isto tako mnogi nisu vrijedni pažnje. Do sada sam objavio četiri samostalna stripa istorijske tematike i nekoliko stripova u okviru strip magazina “Parabellum”.

Pretpostavljam da ste poput mnogih klinaca vaše generacije, prva slova učili iz stripova, koji su vaši omiljeni stripovi iz djetinjstva i sjećate li se možda prvog stripa koji ste držali u rukama?

- Tačno je da sam mnogo naučio iz stripova, od kojih sam najviše čitao Teksa, Zagora, Komandanta Marka, Mister NO-a, kao uostalom i sva izdanja “Zlatne serije” i “Lunov magnus stripa”. Oni su mi bili omiljena poslastica.

Dali ste imali problema tražeći izdavača koji bi objavio vaše stripove?

- Taj problem je konstantno prisutan, jer ne možemo se danas, baš pohvaliti na ovim terenima, sa nekim jakim izdavačima, pogotovo u strip produkciji koji bi stali iza autora. Uglavnom se sve svodi na individualne vještine u pronalaženju sredstava i načina za štampanje izdanja.

Dali ste se sa vašim radovima obraćali nekom strip izdavaču u okruženju?

- Moram da kažem da mi je dvotomni strip “Nevesinjska puška” objavilo IP “Beograd”, iz Zrenjanina, zahvaljujući ljudima kojima je ta tema bila interesantna i zanimljiva. Što se tiče kontakata sa ostalim izdavačima, sve se svodi na isto: “Potpisaćemo se kao izdavači ali se moraš sam snaći za novac, mi ga jednostavno nemamo”. Sve su to stvari koje negativno i deprimirajuće utiču na kreativnost jednog stvaraoca.

Pošto ste vi ujedno i scenarista i crtač, stvaranje stripa je sigurno mukotrpan posao. Možete li opisati našim čitaocima, kako izgleda proces nastajanja stripa?

– Tačno je, do sada sam za sve svoje stripove sam radio i scenario, a to je sveukupno veoma složen proces. Prvo što uradim definišem ideju, zatim razradim plan u nekoliko tačaka, potom dorađujem priču sa dijalozima istovremeno praveći skice u svesci precizirajući tačno šta će mi biti na kojoj stranici (tabli), koliko slika, koliko tabli, koje perspektive i planovi. Tek nakon toga na hamer papiru krećem sa crtanjem grafitnom olovkom po postojećem scenariju. Kada završim crtanje sa olovkom i time budem zadovoljan prelazim na tuširanje crteža. Kada i to bude gotovo sljedeća faza je skeniranje i priprema stripa za štampu. Tada ako nisam ranije ručno upisao tekst, to činim elektronski, izborom odgovarajućeg fonta. Jednom riječju težak i zahtjevan posao koji vas ipak ispunjava određenim zadovoljstvom.

Da li imate uzore među strip autorima?

- Ima jako mnogo izuzetnih crtača, i sve ih neizmjerno cijenim, ali su na mene ostavljali najsnažniji utisak Feri Gaileno, Guljelmo Leteri, Fabio Čiviteli, Fernando Fusko, Roberto Diso, EsseGese, kao i domaći autori Bane Kerac, Đorđe Lobačev, Jules Radilović…

U vrijeme vašeg odrastanja strip je smatran za dječije štivo. Ko danas čita stripove?

- Kod nas se dugo strip smatrao dječijim štivom i evidentno je da ga nedovoljno upućeni i dalje tako tretiraju što je krajnje potcjenjivački. Strip ovdje danas čitaju više starije generacije koje imaju profilisanu svijest o stripu. Mladi danas, zaneseni virtuelnim svijetom tehnoloških igrica ne vole ni da čitaju niti umiju da maštaju.

Pratite li svjetsku stripovsku scenu i imate li stav o tome kakvo je stanje među stripovskom publikom kod nas i u svijetu?

- Na zapadu strip ima svoje mjesto i svoju publiku nevezano za godine i predstavlja vrhunsku umjetnost. Trenutno se svijest čitalačke publike dijametralno razlikuje kod nas i u svijetu. Zbog toga mnogi naši vrhunski strip crtači rade za strane izdavače gdje potpisuju profesionalne ugovore i od svoga rada dobro žive.

Da li ste  kolekcionar?

- Kao mlađi bio sam veliki kolekcionar stripova, a i danas često kupim neki od stripova i čuvam ga kao dragocjenost.

Koje stripove bi preporučili mladim čitaocima?

- Mlađim čitaocima bih toplo preporučio sve stripove koje sam i ja volio da čitam, koji edukuju tretirajući pozitivne osobine glavnih junaka. Znači Bonelijeva italijanska strip škola broj jedan.

Da li su stripovi, posebno oni luksuzniji, preveliki trošak za naše džepove?

- Možda cijene nekih luksuznih strip albuma djeluju pretjerano visoke, ali to je kao i sa drugom robom. Imamo i one pristupačnije koji su svima dostupni. Neka svako pronađe sebe, shodno svojim mogućnostima.

Vi inspiraciju pronalazite u nacionalnoj istoriji, dali ste razmišljali, odnosno imate li u planu kreiranje orginalnog strip junaka čije bi avanture pratili u nastavcima?

- Da, inspiraciju pronalazim u događajima iz naše bogate nacionalne istorije. Kada bi bilo uređenije stanje sa izdavačima na ovom prostoru, kada bismo pronašli zajednički cilj, onda ne bi uopšte bio problem kreirati originalnog strip junaka koga bismo pratili  kroz niz avantura, kao na primjer da imamo svoga Komandanta Marka u liku Pera Tunguza, a umjesto Vukova sa Ontarija njegovu hajdučku družinu.

Nekad su roditelji a i prosvjetni radnici stripove smatrali šundom, meni se čini da bi i jedni i drugi danas bili više nego zadovoljni da djeca čitaju barem stripove. Slažete li se sa mnom da je strip barem u svjetskim okvirima danas postao umjetnost?

- Zabrinjavajuće je koliko danas mladi ljudi ne vole da čitaju. Sve se svodi na neke brze servís informacije, a gdje je tu razvijanje mašte i kreativnog duha. E upravo su u tome stripovi imali nekada veliku ulogu, a opet su ih neki iz neznanja smatralí beznačajnim. Ponavljam opet strip je u svjetskim okvirima zauzeo svoje mjesto i predstavlja veoma značajnu i cijenjenu umjetnost.

Bilo je vrlo zanimljivo razgovarati sa vama. Dali imate neku poruku našim čitaocima za kraj?

- Hvala i vama na pažnji i prostoru koji mi dodjeljujete. Pozivam javnost da čita stripove, a mlade koji imaju dara da se bave ovim medijem jer će ih to ispuniti zadovoljstvom.

Bratić o sebi…

Jovan Bratić

Rođen sam 19.01.1974. godine u selu Podgrađu kod Nevesinja u Hercegovini, u jednoj, tipičnoj ,toploj, patrijarhalnoj porodici, gdje su se ljudi vrednovali po osnovnim hrišćanskim normama. Od malih nogu sam zavolio bajkoviti svijet crtanih priča i pozelio da i sam stvaram iste. Iako sam se školovao u Nevesinju, svaki slobodan trenutak sam provodio na selu sa svojim roditeljima, gdje sam uz svjetlost petrolejke (struju smo kasno dobili jer je selo bilo žigosano od tadašnjih vlasti) učio da crtam Zagora, Texa, Bleka i ostale Bonelijeve junake. Moram istaći da su takva realnost i životno okruženje jačali moj kreativni duh i tjerali na intenzivnije razmišljanje. Tako su nastajali moji prvi radovi na malim A6 formatima, kao neki bločići. Kasnije sam za školski list PLANINČE kreirao lik western junaka Bila Makfersona koga sam radio u epizodama. Sve je to spadalo u mladalački hobi i strast a onda je došao jedan period strip apstinencije. Stripu se vraćam na velika vrata 2005. sa istorijskom temom, strip albumom NEVESINJSKA PUŠKA koji je objavljen 2008. godine (IP BEOGRAD – ZRENJANIN) kao i njegov tematski nastavak BITKA NA VUČJEM DOLU. Nakon toga 2010. godine objavljujem jos jednu istorijsku strip pricu VOŽD KARAĐORĐE (SKPD Prosvjeta – Bileća) i redovno svojim prilozima sarađujem sa stripadžijama iz okruženja u okviru magazina PARABELLUM. Usput se bavim slikarstvom i pisanjem poezije (tri objavljene zbirke). Oženjen sam i otac troje djece sa stalnim prebivalištem u Nevesinju.

Nevesinjska puška

Bitka na Vučjem dolu

Vožd Karađorđe

Kraljević Marko

 

 MojaHercegovina.com

Napomena: Strogo je zabranjeno pisati komentare velikim slovima.
Svi komentari su djelo i lično mišljenje naših posjetilaca. Internet magazin Mojahercegovina.com nije odgovoran za njih kao ni za eventualne reakcije. Dalje...
Mojahercegovina.com zadržava pravo da komentare svih korisnika, po ličnom odabiru, u bilo kojem trenutku briše i uklanja sa portala bez prethodne najave.
Mojahercegovina.com zadržava pravo ukloniti svaki komentar koji je uvredljiv, vulgaran, pornografski, prijeteći, rasistički ili šovinistički.
Komentari na portalu su isključivo lično mišljenje naših korisnika, te ni u kojem smislu ne predstavljaju stavove portala Mojahercegovina.com.
Komentarisanjem pristajete na sve gore navedene Uslove korišćenja.
Sakrij.

Facebook komentari

komentara

Nema komentara
Ostavi komentar

Ostavite komentar

Poštovani, usled tehničkih problema nije bilo moguće registrovati se na sajtu i ostavljati komentare. Tehnički problemi su sad uklonjeni. Pozivamo Vas da se registrujete i komentarišete objavljene članke. Neka se i Vaš glas čuje!

Najnoviji članci: