Početna  /  Hercegovački funkcioneri “pojeli” skoro pola miliona maraka “bijelog hljeba”
bileća gacko Hercegovina ljubinje nevesinje Trebinje

Hercegovački funkcioneri “pojeli” skoro pola miliona maraka “bijelog hljeba”

ISTOČNA HERCEGOVINA – Zakon koji fukncionerima omogućava pravo na “bijeli hljeb” donesen je prije 12 godina, a za to vrijeme u istočnoj Hercegovini iskoristilo ga je 28 bivših predsjednika i potpredsjednika skupštine, te bivših gradonačelnika, načelnika i njihovih zamjenika. U njihove džepove, na ovaj način, slilo se skoro pola milona maraka narodnog novca. 

Pravo na “bijeli hljeb” regulisano je Zakonom o statusu fukncionera jedinica lokalne samouprave RS koji predviđa da funkcioner po prestanku funkcije ima pravo na naknadu plate u trajanju od šest mjeseci u visini plate koju je imao u vrijeme prestanka funkcije. “Moja Hercegovina” istraživala je koji istočnohercegovački funkcioneri su ostvarili pravo na ovu naknadu i u kom iznosu.

Trebinje

Za ovo pravo najviše novca iz budžeta u istočnoj Hercegovini do sada je izdvojio Grad Trebinje – ukupno 196.750 maraka u brutu. Ujedno, ovo je jedina opština u ovoj regiji u kojoj je jedan funkcioner pravo na “bijeli hljeb” iskoristio dva puta. U pitanju je Petar Ivanković koji je na ime nje uzeo ukupno 26.009 KM.

Međutim, najviše novca po ovoj naknadi iz budžeta je uzeo bivši gradonačelnik Trebinja Dobroslav Ćuk – ukupno 29.980 KM. Odmah iza njega je preminuli bivši predsjednik trebinjske Skupštine Nikola Sekulović, sa ukupnim iznosom od 26.683 marke. Iza njega, po visini dobijene naknade idu: Jovo Vlatković – sa ukupno 23.657 KM, Veselin Savić – sa ukupno 21.428 KM, Milka Butulija – sa ukupno 20.668 KM i Ervin Pobrić – sa ukupno 19.216 KM, zatim Nada Đurić – sa 14.433 KM, Simana Prelević – sa 7.465 KM i Radomir Kuduz – sa 7.211 KM.

Bileća

Opština Bileća “bijeli hljeb” dala je devetorici funkcionera, u ukupnom bruto iznosu od 139.430 KM. S obzirom na to da je bilećki budžet skoro triput manji u odnosu na trebinjski, moglo bi se reći da je Bileća na ove naknade procentualno izdvojila najviše novca.

Kako je rečeno za naš magazin, prvi put ove naknade Opština Bileća dala je 2009. godine. Izdvojeno je ukupno 59.186 KM, a dobili su ih: Miladin Samardžić, Vaso Šarenac, Radoslav Radmilović i Željko Bjelica.

U 2013. godini opština je za “bijeli hljeb” dala ukupno 71.585 KM, a one su podijeljene na tri čovjeka: Dragan Babića, Dušana Vujovića i Čeda Šarenca.

U ovoj godini, naknade su isplaćene Vladimiru Deliću i Nemanji Papiću, za mart, odnosno februar i mart, u ukupnom iznosu od 8.658 KM. Uz ove navode stoji napomena da se isplata nastavlja, a prema našoj gruboj procjeni, ukoliko budu primali naknadu svih šest mjeseci, za ova dva funkcionera opština će morati da izdvoji ukupno još oko 27.000 maraka.

Nevesinje

U Nevesinju su “bijeli hljeb” dobila četiri funkcionera, za šta je opština izdvojila 52.676 maraka u brutu.

Najviša naknada pripala je Branislavu Mikoviću – ukupno 14.434 KM. Risto Đonlaga i Velemir Repović za svoj bijeli hljeb dobili su jednake iznose – po 13.365 maraka, dok je Darku Mariću pripalo 11.513 KM.

Berkovići

U odnosu na Nevesinje, u Berkovićima je “bijeli hljeb” dobio jedan funkcioner manje. Za njih trojicu opština je iz budžeta dala ukupno 27.575 maraka u brutu.

Ranko Lučić ovu naknadu primao je dva mjeseca i ukupno u bruto iznosu naplatio 5.087 KM. Božo Soldatić iskoristio je ovu mogućnost svih šest mjeseci i naplatio 12.736 KM, a Boro Samardžić je za, takođe, šest mjeseci uzeo ukupno 9.751 KM.

Ljubinje

Opština Ljubinje naknade za “bijeli hljeb” dala je samo ove godine. One su ukupno iznosile 18.270 KM u brutu, a dobili su ih bivši načelnik Vesko Budinčić i njegov zamjenik Milivoje Ćorović.

Inače, jedini problem tokom rada na ovoj temi imali smo sa Opštinom Ljubinje. Predsjednica Skupštine Persa Klimenta skoro 20 dana nalazila je izgovore i odgađala da nam pošalje odgovore na naš upit o naknadama, te istakla da nam neće poslati imena funkcionera koji su ga dobili pod izgovorom da su zaštićeni Zakonom o zaštiti ličnih podataka. Međutim, na našu konstataciju da to nije tačno budući da su u pitanju samo imena i prezimena, te da ovdje postoji javni interes zbog trošenja budžetskog novca, ona je obećala da će razmotriti upit i poslati nam odgovore, ali to nikada nije uradila.

Nakon što smo je zvali nekoliko puta, a ona odgađala odgovor, upit smo poslali direktno Odjeljenju za finansije ove opštine i dobili povratne informacije u rekordnom roku, što znači da naš upit ranije nije ni došao do ovog odjeljenja. Ipak, odluka Opštine da se imena onih koji su dobili naknade zaštite ostala je na snazi, pa smo dobili samo iznos datih naknada. No, budući da se, od kada je zakon o “bijelom hljebu” donesen, vlast u Ljubinju promijenila samo jednom, nije bilo teško zaključiti o kome se radi.

Ovakav odnos čelnih ljudi Ljubinjske opštine otvara ozbiljno pitanje njihovog odnosa prema zakonu i prema ljudima koji su ih birali, jer zbog čega kriju koji funkcioneri su uzeli novac iz opštinskog budžeta za naknade koje im je, na kraju krajeva, omogućio zakon i za koje su lično podnijeli zahtjev?

Gacko

Opština Gacko jedina je u istočnoj Hercegovini koja do sada na “bijeli hljeb” nije dala ni marku. Kako nam je rečeno u ovoj opštini, između ostalog, jedan od razloga za to je što se vlast kod njih nije mijenjala od kada je ovaj zakon donesen.

Kada se podvuče crta, u istočnoj Hercegovini na ove naknade iz budžeta je ukupno potrošeno 434.701 KM, a na to treba dodati i onih spomenutih, grubo izračunatih, 27.000 KM koje tek treba da budu isplaćene.

Inače, na državnom i entitetskim nivoima, na ove naknade do sada su potrošeni milioni maraka državnog novca. “Bijeli hljeb” prošle godine ukinut je u institucijama BiH, ali institucije Federacije BiH i Republike Srpske odlučile su da zadrže ovo pravo i pored ogromnog novca koji se za njega izdvaja dok njihovi entiteti grcaju u dugovima.

U suštini, svaki put kada političari pokrenu pitanje o potrebi ukidanja ove naknade, ona služi isključivo za ubiranje jeftinih političkih poena. Jer, da političari zaista misle o narodu koji ih je birao, ili bi sebi zakonom uskratili ovu privilegiju ili bi donijeli zakon koji pravo na šest mjeseci naknade u visini plate daje svim ljudima koji su ostali bez posla. Tako bi, barem naizgled i barem u nečemu, bili ravnopravni s narodom koji predstavljaju.

48 Shares

Jelena Denda Borjan

Diplomirala žurnalistiku na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.
Od januara 2013. do novembra 2017. godine novinarka internet magazina "Moja Hercegovina"

Copy link
Powered by Social Snap