Hercegovačke „gomile” – tajanstveni spomenici prošlosti

Kamene gomile, zastupljene širom Bosne i Hercegovine, odoljele su svim epohama i kao nijemi svjedoci posmatraju živote gorštaka, pastira i ratnika koji su kroz vrijeme stvorili mnoštvo legendi o ovim spomenicima prošlosti. Tako je ustanovljen nepisani zakon da se kamene gomile nikada ne smiju dirati i da onoga koji se usudi da ih oskrnavi čeka najstrašnija sudbina.

 (FOTO: Hercegovački arheološki portal)
(FOTO: Hercegovački arheološki portal)

Ovi spomenici, koji opstaju hiljadama godina i pokazuju da je Hercegovina odvajkada bila naseljena, odavno su postali dio narodne mitologije. Koliko je gomila, toliko je i priča o njima, njihovim tvorcima i namjeni.

Jedni tvrde da su gomile zaostavština iz perioda Dušana Silnog i njegovog čuvenog zakonika koji je propisivao stroge kazne za prestupnike. Po tom predanju, najgori prestupnici kažnjavani su kamenovanjem, nakon čega bi svaki putnik namjernik imao obavezu da baci kamen na kažnjenog, pa su tako vremenom nastale gomile.

Drugi se, pak, ne slažu sa njima tvrdeći da su gomile nastale mnogo ranije nego što su stari Sloveni kročili na Balkan, te da su bile dio običaja pradavnih stanovnika Balkana.

Treći su uvjereni da su gomile granične tačke nekih davnih posjeda i imanja, a sve to objašnjavaju time što se gomile najčešće nalaze pravolinijski raspoređene jedna od druge. Četvrti, opet, misle da su gomile služile kao odbrambene tačke, jer se najčešće nalaze na uzvišenjima.

Među pričama zastupljene su i narodne umotvorine, karakteristične za Hercegovinu, sa mnoštvom mitoloških bića, a doprinijele su tome da se gomile ili grudine, kako ih još nazivaju, sačuvaju kroz vrijeme. Jedna od njih je i ona da su naše područje nekada naseljavali divovi koji i sada ,,spavaju“ ispod gomila i da će oni da se probude ako se gomile budu dirale.

Gomile kao piramide

Među fantastičnim teorijama nalazi se i ona Petra Oreča, bosansko-hercegovačkog arheologa, koji je 70-ih godina prošlog vijeka došao na ideju da gomile u Hercegovini zapravo predstavljaju piramide. Oreč je tako, nekoliko decenija prije Semira Osmanagića i “piramida” u Visokom, ustvrdio da je BiH zemlja prvobitnih graditelja piramida.

Oreč u radu “Prapovijesna svetišta kod Mostara i u Miletini kod Ljubuškog” navodi kako su hercegovačke piramide bile posvećene rađanju sunčevih ciklusa i da su se obredi na piramidama odvijali na dane prolećne i jesenje ravnodnevnice.

Još se prepričavaju i legende o Hercegovcima koji su pokušali da dopru do dna gomila kako zbog znatiželje, tako i zbog legendi da se na njihovom dnu nalazi blago. Prema legendama u tim trenucima uvijek dešavale čudne stvari koje su i najsmjelije tjerale da odustanu od svog nauma.

Tako se u nevesinjskim selima još prepričava kako su neki raniji stanovnici krenuli da uzimaju kamen sa gomile neophodan za neke građevinske radove, nakon čega se nebo iznenada pomračilo i munje počele da sijevaju, a ljudi jedva spasili živu glavu bježeći sa jedne od više stotina gomila koje postoje u ovoj opštini.

Šta kaže nauka

Nauka se već dugo bavi ovim drevnim građevinama, pa na Hercegovačkom arheološkom portalu postoji objašnjenje da su gomile ili, stručno, grobni tumuli podizani su u čast jednog ili više pokojnika, na mjestima povoljnim za njihovu izgradnju i obavljanje pogrebnih rituala. Dimenzije im se kreću od nekoliko, pa do 30 metara i mogu biti kružnog, eliptičnog ili nepravilnog oblika.

Najstariji tumuli na hercegovačkom području potiču iz razdoblja eneolitika (3500 – 2300 p.n.e.), dok priličan broj kamenih tumula pripada ranom bronzanom dobu (2300 – 1600. p.n.e.).

Na geografskom području Hercegovine postoji više od deset hiljada tumula, ali ne postoji precizna evidencija o njima i samo je dio njih djelimično registrovan i obrađen u Arheološkom leksikonu BiH.

Nakon što su neki od njih otvoreni za potrebe istraživanja, pronađeni su brojni predmeti. Među pokretnim nalazima dominiraju fragmenti keramičkog posuđa, a zastupljeni su i nalazi oruđa, oružja i nakita od kamena (kremena), kosti i bronze. Brojni tumuli podizani su na istaknutim položajima, pa su često u kasnijim razdobljima korišteni kao osmatračnice, orijentiri u prostoru ili kao mjesta razgraničenja naselja i posjeda.

Primjer uništene gomile (FOTO: Hercegovački arheološki portal)
Primjer uništene gomile (FOTO: Hercegovački arheološki portal)

Gomile su kroz vijekove ostajale netaknute, dijelom zahvaljujući svojoj misterioznosti i usmenom predanju koje je upozoravalo da se ne diraju. Savremeno doba je, prilagođavajući okolinu svojim potrebama, ostavilo trag i na praistorijskim gomilama.

Prvobitna industrijalizacija, izgradnja saobraćajnica, ratovi i nesavjesni pojednici, koji kamen sa gomila koriste u građevinske svrhe ili ih raskopavaju u potrazi za dragocjenostima, djelimično su oštetili ili potpuno uništili neke od njih. Država još nije ni popisala sve lokalitete na kojima se gomile nalaze, pa su one trenutno jedan od najugroženijih spomenika prošlosti u BiH.

Ljubiša Bukvić

Autor