Nevesinje – U organizaciji Međunarodne komisije za nestale (ICMP) i Instituta za nestale osobe BiH danas je u Velikoj Sali opštine Nevesinje održana javna debata o načinu poboljšanja procesa traženja nestalih, sa naglaskom na reviziju stanja u kosturnicama i provjeru klasično identifikovanih osoba čiji posmrtni ostaci nisu prošli DNK analizu.
Debati su prisustvovali članovi Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS, kao i članovi porodica nestalih osoba kojima su predočeni rezultati procesa identifikacije i predložena inicijativa da se formira nova baza podataka, kako bi se ovaj proces poboljšao.
Ranko Prodanović, šef sektora za ekshumaciju i identifikaciju u Institutu za nestale osobe rekao je da u BiH postoji 11 mrtvačnica u kojima se nalazi 2.400 neidentifikovanih lica i da je cilj kampanje smanjenje ukupnog broja nestalih.
„Cilj ove kampanje, koja će se sprovoditi u naredne dvije godine, je da pokušamo da smanjimo broj NN u našim mrtvačnicama, da se smanje troškovi čuvanja, a što je najvažnije, da se lica identifikuju i porodice sahrane svoje najmilije. Zbog toga smo krenuli u kampanju da se sa porodicama koje su srodnike identifikovali klasičnom metodom na osnovu nekih prepoznavanja, djelova odjeće, dokumentacije i slično, razgovara kako bi kreirali novu bazu podataka sa oko 20.000 krvnih uzoraka“, rekao je Prodanović i istakao da je cilj kampanje da svaka porodica bude apsolutno sigurna da nije došlo do greške prilikom klasične identifikacije.
Nihad Branković predstavnik Međunarodne komisije za nestale objasnio je porodicama nestalih dinamiku procesa traženja ali i neophodnost formiranja nove baze podataka krvnih uzoraka srodnika kako bi se smanjio broj neidentifikovanih lica.
„Razlog našeg okupljanja su te tradicionalne, vizuelne identifikacije koje su se dešavale u toku i neposredno nakon rata. U ovome procesu su se sigurno desile greške, ne znamo u kom postotku ali utiču na proces identifikacije. Oko 8.000 ljudi je identifikovano na klasičan način. Naš cilj je da razgovaramo sa porodicama koje su već sahranile svoje srodnike, i da im objasnimo o čemu se radi, bez unošenja sumnje i panike. Sve do trenutka dok DNK analiza ne da drugačiji nalaz smatramo da je porodica nije napravila grešku u identifikaciji“, smatra Branković.
Aljonka Dželetović predsjednik nevesinjske Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila smatra da je proces traženja nestalih krenuo pogrešnim tokom i da se u kosturnicama nalazi previše neidentifikovanih lica.
„Pravi redoslijed stvari je da se prvo identifikuju osobe čiji se posmrtni ostaci nalaze u kosturnicama, a da se nakon toga radi proces uvođenja u bazu podataka osoba koje su identifikovane klasičnom metodom. Teško je prići porodicama koje su našle svoj smiraj i reći da njihov srodnik nije u tome grobu, naročito nakon više decenija“, smatra Aljonka Dželetović i ističe da je proces identifikacije osoba čiji se posmrtni ostaci nalaze u kosturnicama trebao biti završen u prethodnim decenijama, kada su sakupljeni krvni uzorci srodnika.
Članovi porodica nestalih osoba izrazili su sumnju kako je cjelokupna inicijativa o kreiranju nove baze podataka nastala sa ciljem da ICMP produži svoj mandat u BiH, ali i nezadovoljstvo što se ova kampanja pokrenula bez znanja i učešća porodica nestalih osoba. Porodice su izrazile nezadovoljstvo i podatkom da se za čuvanje posmrtnih ostataka u FBIH uložilo više od pet miliona maraka, dok se u RS ne izdvajaju sredstva za ovu namjenu, što dugoročno može da utiče i na sam proces čuvanja posmrtnih ostataka i mogućnost uzimanja genetskog materijala neophodnog za identifikaciju.
Ljubiša Bukvić
